Obilježje astme jest kronična upala dišnih puteva u kojoj sudjeluju brojne stanice i stanični elementi. Upravo ta kronična upala odgovorna je za pojavu simptoma u vidu epizoda sviranja u prsima, zaduhe, pritiska u prsima i kašlja. Simptomi su najčešće prisutni noću te u jutarnjim satima, pred buđenje. Težina simptoma povezana je s čestom ali varijabilnom opstrukcijom dišnih putova koja je nerijetko reverzibilna, bilo spontano ili uz lijekove.
Prevalencija u svijetu jest oko 300.000.000 oboljelih i u stalnom je porastu. U Hrvatskoj je prevalencija u općoj populaciji 4 do 6 posto, dok je u dječjoj dobi i do 12 posto, ovisno o županiji koja se promatra. Danas znamo da postoje okidači za pojavu astme i razvoj kroničnog upalnog procesa u plućima. Okidači su:
- alergije – perje i dlake kućnih ljubimaca, hrana, izmet insekata, grinje, plijesni, pelud trava, korova, stabala
- iritansi – aktivno i pasivno pušenje, smog, zagađenje zraka, kemikalije i jaki iritansi u vidu plinova
- uvjeti okoliša – promjene vremenskih prilika, magla, hladan zrak, vježbanje
- ostali okidači – infekcije respiratornog sustava, lijekovi.
Za postavljanje dijagnoze astme potrebno je uzeti detaljnu anamnezu, obaviti klinički pregled te dokazati postojanje opstrukcije dišnih putova te stupanj reverzibilnosti opstrukcije provođenjem spirometrije i ventolinskog testa. Dijagnostika se nadopunjava po potrebi alergološkim testovima, FENO testom, metakolinskim testom te ostalim pretragama ovisno o kliničkoj indikaciji.
Stupanj težine astme danas se određuje prema intenzitetu primijenjene terapije kojom se postiže dobra kontrola bolesti. U liječenju astme nastoji se poboljšati suradljivost bolesnika i tako smanjiti pojavu progresije kronične upale dišnih putova koja može u neliječenih dovesti do ireverzibilnih promjena.
Važno je otkloniti strahove i predrasude, posebno roditelja astmatične djece, u kojih često postoji strah od nuspojava liječenjem kortikosterioidima. Potrebno je izbjeći faktore rizika na koje se može utjecati, kao što su pušenje, debljina i smanjena fizička aktivnost, a koji sigurno pridonose pogoršanju bolesti. Za svakog pacijenta potrebno je izraditi osobni plan za liječenje astme te zajedno s pacijentom odrediti ciljeve koje se žele postići u liječenju.
Održavanje dnevne toalete nosne sluznice otopinama u vidu sprejeva smanjuje se izlaganje sluznice alergenima i virusima kao mogućim pokretačima astmatskog napada.
