Simptome je moguće ublažiti redovitom terapijom, pranjem ruku i odjeće nakon boravka vani, nošenjem zaštitne maske i naočala te ispiranjem nosa i očiju proizvodima s ektoinom.
Pravilnom higijenom protiv alergija: što stvarno pomaže?
Autorica: Ana Lapčević, dr. med.
Kasna zima i proljeće doba su kada alergije kreću u napad i mnogi se tada bore sa svakodnevnim curenjem nosa, kihanjem, kašljanjem, svrbežom u očima i sličnim neugodnim simptomima.
Što su sezonske, a što cjelogodišnje alergije?
Alergijom nazivamo neprimjereni odgovor imunosnog sustava na određenu tvar, odnosno alergen, a razlikujemo cjelogodišnje i sezonske alergije. Alergije koje traju cijelu godinu uzrokuju tvari poput prašine, grinja, dlake životinja i određene vrste hrane, dok one sezonske najčešće prouzrokuje cvjetanje drveća i širenje peluda, a ne treba zanemariti ni povećanu izloženost kukcima u toplijim dijelovima godine.
Gdje se alergeni najčešće zadržavaju na tijelu i u prostoru?
Jedan od ključnih načina borbe protiv alergija svakako su čistoća i higijenske mjere. Međutim, kada govorimo o alergijama i higijeni, postavlja se i pitanje gdje se na našem tijelu zapravo najčešće zadržavaju alergeni?
Odgovor nije jednostavan jer ima jako puno alergena, a najčešći su pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, hrana, aditivi u hrani i pićima, konzervansi, lijekovi i otrovi insekata. S njima se na različite načine dolazi u kontakt: preko dodira kožom ili sluznicom (oko, nos), disanjem ili ubodom (insekt, igla kojom se daje lijek). U slučaju preosjetljivosti na te tvari doći će do alergijske reakcije. Inhalacijski alergeni (koje udišemo) najčešće uzrokuju simptome u dišnom sustavu (alergijski rinitis i astma). Alergeni iz hrane mogu uzrokovati smetnje vezane za probavni sustav i promjene na koži (koprivnjača).
Najčešći oblik alergije je peludna hunjavica (sezonski alergijski rinitis). Pelud u tijelo dolazi preko sluznice oka i dišnim putevima. Javlja se crvenilo, svrbež i suzenje očiju, svrbež nosa i grla, kihanje, curenje iz nosa, začepljenost nosa, otežano disanje i crvenilo kože.
Može li pretjerana higijena pogoršati simptome?
Da. Prečesto pranje i agresivni sapuni skidaju zaštitni sloj kože, povećavaju iritaciju i rizik reakcije
Koje proizvode izbjegavati kod osjetljive i atopične kože?
Ako se radi o alergijskom dermatitisu, preporučuje se tuširanje u mlakoj vodi i korištenje gelova s uljima (za atopičnu kožu) umjesto sapuna. Potrebno je izbjegavati proizvode za higijenu koji sadrže alkohol, parfem i boje jer su to iritansi i mogući alergeni. Poslije tuširanja ne trljati kožu, nego je laganim dodirima ručnikom posušiti i odmah nanijeti hidratantnu kremu (za atopičnu kožu).
Može li pretjerana higijena pogoršati alergijske reakcije?
Pranje ruku nakon boravka na otvorenom, redovito tuširanje i preodijevanje, primjena kapi za oči i nos, pranje odjeće i čišćenje prostora u kojem boravimo neka su od temeljnih higijenskih pravila, koja ne vrijede samo za alergičare. No, ne treba pretjerivati ni u čemu pa tako ni u higijenskim mjerama kada je alergija u pitanju.
Prečestim pranjem, trljanjem kože i primjenom sapuna skida se zaštitni masni sloj kože, smanjuje se prirodna obrana i otvara put alergenima, bakterijama i virusima. Na taj se način pogoršava alergijska reakcija kože (crvenilo, svrbež, osip), kojoj se može pridružiti i bakterijska upala.
Koje rutine pomažu alergičarima svaki dan?
Alergije su neželjene reakcije obrambenog sustava na tvari (alergene) koje inače nisu štetne organizmu, zato je potrebno otkriti alergen (testirati se) i po mogućnosti izbjegavati ga.
Redovito uzimajte terapiju koju vam predloži liječnik te zaštitite nos i oči (nosite platnenu (bijelu) masku i sunčane naočale pri izlasku iz kuće).
Nakon boravka na otvorenom neophodno je oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću da se spriječi unošenje peludi u stambeni prostor.
Čistite podove vlažnom krpom da se izbjegne podizanje prašine, peluda i ostalih alergena.
Kako ispiranje nosa pomaže alergičarima?
Ako patite od alergijskog konjunktivitisa i rinitisa, redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili morskom vodom te primjena kapi s ektoinom za oči i spreja za nos može smanjiti kontakt alergena sa sluznicama i time ublažiti alergijske simptome.
Kada početi preventivnu primjenu kapi za oči/spreja za nos s ektoinom?
Primjena spreja za nos i kapi za oči (s ektoinom) 2 tjedna prije pojave peluda može ublažiti ili spriječiti pojavu sezonske alergije; pritom je potrebno pratiti peludni kalendar i primjenjivati te prirodne proizvode bez konzervansa još 2 tjedna nakon prestanka cvatnje trave, grma ili korova čija pelud izaziva alergiju.
Kada je najveća koncentracija peluda u zraku?
Najveća koncentracija peluda je u jutarnjim satima, za suhog i vjetrovitog vremena, pa se tada ne preporučuje boravak vani niti sušenje odjeće na otvorenom i provjetravanje prostorija.
Pratite kalendar i izvještaje za koncentracije peluda u zraku te prognoze početka i trajanja cvatnje, a pratite i mjerenja o kakvoći zraka jer loš zrak dodatno oštećuje dišni sustav. Koncentracija peluda u zraku najniža je u danima poslije kiše pa tada boravite u prirodi.
Podatci navedeni u ovom članku, ako nije drukčije navedeno, temelje se na stručnom znanju i/ili profesionalnom iskustvu autora. Ovaj tekst/članak namijenjen je samo za edukacijske svrhe i ne smije se tumačiti kao medicinski savjet. Njegov sadržaj ne predstavlja zamjenu za preporuke, dijagnoze ili planove liječenja koje daje nadležni zdravstveni radnik.
AQM-WPA-1125-004
VZS-WPA-1125-001
