Imunitet

Pad imuniteta

Imunitet možemo jačati poticanjem obrambenih mehanizma djeteta zdravim životnim navikama te direktnim djelovanjem, poglavito kroz modulaciju i jačanje prve linije obrane, prirođenog imuniteta.

Probavni sustav predstavlja najvažniji imunološki organ. Iznimno je važna uloga crijevne flore u imunim mehanizmima jer predstavlja sastavni dio prirođene imunosti, pobuđuje stečenu imunost i oblikuje stečeni imunosni odgovor. Stoga su danas od posebnog interesa proizvodi koji, na temelju znanstvenih dokaza, mogu modulirati mehanizme prirođenog imuniteta.

Jedan od takvih proizvoda je i kombinacija AHCC® i probiotika BB-12®. AHCC® je smjesa supstancija u kojoj je glavni polisaharid alfa-glukan i to acetilirani 1,4 glukan (ostalo su proteini, lipidi, ugljikohidrati i mala količina beta-glukana). Proizvodi se iz micelija gljive Lentinula edodes (Shiitake) uzgojene u tekućem mediju koji sadrži rižinu slamu. Klinički je dokazano imunomodulatorno djelovanje kroz povećanu aktivnost NK stanica u imunokompromitiranih osoba, povećanje broja i aktivnosti dendritičkih stanica, povećanje proliferacije makrofaga koji imaju ključnu ulogu u primarnoj imunosti te povećanje odgovora citokina.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji u dovoljnoj koncentraciji imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina, prirodan su dio fiziološke flore i nemaju nuspojava. Sojevi mikroorganizama koji djeluju kao probiotici pripadaju rodu Lactobacillusa, Bifidobacteriuma i Saccharomycesa. Uneseni u dovoljnoj količini, koloniziraju sluznicu probavnog sustava gdje mogu ispoljiti svoja djelovanja. Uloga probiotika u imunomodulaciji temelji se na mehanizmima koji uključuju sintezu antimikrobnih tvari, borbu s patogenima za nutrijente, modifikaciju toksina i stimulaciju nespecifičnih imunoloških reakcija na patogene. U brojnim, velikim, sustavnim preglednim člancima utvrđeno je kako su probiotici djelotvoran način prevencije i ublažavanja tegoba kod brojnih patoloških stanja djece, dok se u smjernicama navode kao temeljni dio terapije i prevencije akutnog proljeva.

Nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima, a rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu se primjenjivati na neke druge neistražene sojeve. Izbor probiotika ovisi i o bolesti za koju ga koristimo, s obzirom na to da brojna istraživanja potvrđuju kako nisu svi probiotici jednako učinkoviti za pojedine indikacije.

Rješenje iz JGL-a

Povezane teme

Korištenje antibiotika

Korištenje antibiotika

Antibiotici se primjenjuju više od 70 godina i upotrebljavaju se za liječenje bakterijskih infekcija. Bakterijske infekcije jedne su od najčešćih bolesti s incidencijom koja se kreće od oko 30 posto – procjenjuje se da u Hrvatskoj 100.000 ljudi dnevno uzima antibiotik.

Saznajte više

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Zaštiti privatnosti i osobnih podataka.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.

Jeste li zdravstveni djelatnik?

Da bi prilagodili rezultate pretrage, molimo odgovorite jeste li zdravstveni djelatnik?

Pristupanjem stranici preuzimate odgovornost na sve poduzete radnje i dostavljene podatke. Svaka zlouporaba ove stranice podliježe odgovornosti.